|
SUPER MAMA -> Bilingvizam ili dvojezicnost kod dece (12.3.2010 12:45:56)
|
Jedno dijete - dva jezikaŠto je uopće bilingvizam? Termin bilingvizam mnogi definiraju različito. Dok za neke predstavlja podjednaku sposobnost komuniciranja dvama jezicima, za druge znači sposobnost (pojedinca ili skupine) komuniciranja na dva jezika, ali s mogućnošću izuzetnih vještina samo u jednome od njih.
Bilingvizam (lat. bilinguis) ili dvojezičnost definira se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi dvama jezicima bez vidljive veće sklonosti za jedan od njih. Valja razlikovati nekoliko termina. Ranim bilingvizmom smatra se usvajanje obaju jezika do četvrte godine, a kasnim bilingvizmom usvajanje drugog jezika poslije četvrte godine života. Simetrični bilingvizam označava podjednako poznavanje obaju jezika, a asimetrični slabije poznavanje drugoga jezika (pasivni i nereciptivni bilingvizam).
Bilingvizam se dijeli i na socijalni ili društveni, koji obuhvaća neku društvenu skupinu na određenom prostoru, i individualni, koji predstavlja pojedinačne izolirane pojave.
Vjerojatno većina ljudi u svijetu danas bez teškoća određuje materinji jezik, ali vrlo malo njih razmišlja o tome koje kriterije primjenjuju kada za neki jezik kažu da im je materinji. Laički, materinji jezik bio bi onaj koji dijete prvo nauči ili jezik koji dijete najbolje zna, najbolje se koristi njime, jezik s kojim se osoba identificira i sl. Nerijetko bi njegov slobodan prijevod glasio i ovako · jezik kojim govori majka, s tim da se pod majkom nužno ne misli na biološku nego na osobu koja će uspostaviti redovitu i trajnu jezičnu komunikaciju s djetetom. No, govoreći o kriterijima određenja materinjeg jezika, upravo oni kažu da je materinji jezik onaj na kojem mislimo, sanjamo i računamo. Naime, sve te funkcije spadaju u onu vrstu koja se usvaja u prvom jeziku, pa se i dalje rade na tom jeziku, iako i drugi jezici kasnije mogu za nekoga postati isto tako važni ili možda još važniji.
Uvođenje drugog jezika - kada i kako?
Ako je moguće, možda bi bilo najbolje da dijete istodobno ne počinje usvajati dva jezika nego mu treba omogućiti da najprije stvori bazu govora na osnovnom, materinjem. Praćenje razvoja njegova govora na materinjem jeziku omogućit će nam da odredimo vrijeme pogodno za uvođenje drugog jezika.
Poželjna bi bila i situacijska razdvojenost tih dvaju jezika · dijete bi se jednim jezikom sporazumijevalo s određenim ljudima i u određenim situacijama, a isto pravilo vrijedilo bi i za drugi jezik. Na taj način izbjeći će se mogućnost zbrke, koju može izazvati istodobno usvajanje dvaju jezika.
Ako dijete koje živi u dvojezičnoj okolini pokazuje teškoće u razvoju govora, trebalo bi riješiti problem dvojezičnosti, odlučiti se samo za jedan jezik, i to najčešće onaj na kojem će se školovati. Takvim se djetetom govorno treba mnogo baviti, razgovarati s njim, čitati mu i prepričavati razne priče, te pitanjima provjeravati je li razumjelo što mu govorimo. Naše obraćanje njemu treba pojednostaviti koristeći kraće rečenice, poznate riječi i izbjegavati pretrpavati ga bujicama njemu nepoznatih izraza. Iskazi trebaju biti prilagođeni njegovim govornim mogućnostima. Zapravo, jednostavnost našega govora upravo će ovisiti o njegovu (ako je njegov govor slabije razvijen, i naš će biti jednostavniji). Poželjno je uključivanje takvog djeteta u vrtić, gdje će imati više poticaja za razgovor s odgojiteljima i drugom djecom.
U djece kod koje govor jače zaostaje za govorom vršnjaka i upućuje na vidljiv poremećaj, neće biti dovoljna samo pojačana govorna stimulacija kod kuće ili u vrtiću nego takvo dijete treba pravodobno uključiti u logopedsku terapiju.
Vakvu temu nisam nasla pa zato sam i postavila.
Poso ja sam makedonka a mm srbin nasa mala po preporuci logopeda prvo ce usvojiti jedan jezik a kasnije posle 3 godine mozemo uvesti i drugi jezik.Mada ja ne bi forsirala nista iskreno jer nezelim je zbuniti, pogotovo sto makedonski jezik i srpski su tako slicni a u isto vreme i razlicni.Pa mogu postici kontra efekat i da je zbunim.
Sta vi mislite o tome?
|
|
|
|