mamaca -> RE: Analize za otkrivanje uzroka neplodnosti (23.1.2010 21:02:22)
|
Tijekom jedne godine normalnog spolnog života zdravog bračnog para ima 85 posto šanse da dođe do trudnoće. Do nedavno je vrijedila preporuka: ako unutar dvije godine nezaštićenih odnosa ne dođe do trudnoće, potrebno je javiti se liječniku stručnjaku za neplodnost. Danas se to vremensko razdoblje, nakon kojeg se preporučuje javljanje liječniku, skratilo na godinu dana, pa čak i kraće. Od tada započinje istraživanje uzroka i liječenje bračne neplodnosti. Odakle krenuti, odnosno, koje bi bile prve pretrage koje bi trebalo napraviti?? Prvi koraci u lječenju neplodnosti i utvrđivanju uzroka bili bi: a) kod muškaraca: višekratno ponavljanje spermiograma (utvrđivanje broja, pokretljivost, morfologije spermija i drugih važnih karakteristika sperme) bris ejakulata i uretre - mikrobiološka pretraga na aerobe i anaerobe, Chlamydiju trachomatis, Ureaplasmu i Mikoplasmu b) kod žena: ginekološki pregled PAPA test UZV, vaginalni UZV, Color Dopller bris cerviksa - mikrobiološke pretrage na aerobe, anaerobe, Chlamidyu trachomatis, Ureaplasmi i Mikoplasmu prohodnost jajovoda HSG (histerosalpingografija) ovulacija, funkcija žutog tijela analiza razine hormona (spolnih i eventualno štitnjače) Također treba ispitati i imunološki (ne)sklad partnera u svrhu čega se rade PCT test (postkoitalni test) te test na protuspermalna protutijela. Sve pretrage se mogu obaviti uz uputnicu, muškarci uz uputnicu svog liječnika opće prakse, a žene kod svog ginekologa ili prema njegovoj uputnici u nekoj od klinika koja se bave bračnom neplodnošću. Napominjemo kako su ovo početni testovi na osnovu kojih se pacijent-ica upućuje na daljnje testove i analize radi provođenja liječenja i odabiranja najprikladnije metode. U posljednje vrijeme kao jedan od uzroka neplodnosti je tzv. muški faktor koji se javlja u 50% neplodnih parova. Najlakše ga je dijagnosticirati i liječiti te bi se stoga najprije trebala napraviti analiza sjemena. Normalne vrijednosti spermiograma su: volumen > 2ml koncentracija > 20 milijuna po ml pokretljivost > 50 % morforlogija > 30% po WHO kriterijima ili > 15% po striktnim Kruger kriterijima. Visoka koncentracija donekle kompenzira ukoliko su neki od ostalih brojeva manji, budući da je ukupni broj spermija u tom slučaju veći. Također bi bilo dobro provjeriti antispermijska antitijela koja su česta kod muškaraca koji su imali operacije na reproduktivnim organima. Ženski faktor neplodnosti prisutan je u oko 50% slučajeva, a oba faktora u oko 20% slučajeva. Zbog toga je važno obaviti i sve ženske preglede: prohodnost jajovoda (dijagnosticiranje histerosalpingografijom - HSG-om, vidi dolje) neredovita ili izostala ovulacija (bazalna temperatura, progesteron 7 dana nakon ovulacije, obično 21. dan ciklusa). Često se sumnja na sindrom policističnih jajnika (PCOS) endometrioza (veoma bolne menstruacije, konstipacija tijekom menstruacije, definitivna dijagnoza laparoskopijom) ostali faktori (hormonalni, imunološki, neobjašnjeni itd.) Početni testovi: FSH, LH i E2 (3. dan ciklusa) prolaktin, TSH (hormon štitnjače), antispermijska antitijela (bilo koji dan ciklusa) bazalna temperatura može biti vrlo korisna kod dijagnoze neredovite ovulacije progesteron 7 dana nakon ovulacije potvrda je ovulacije Za žene mlađe od 35 godina koje nemaju indikacije pelvičnih bolesti (npr. endometrioza, kronična upala, izrasline, fibroide itd), histerosalpingogram (HSG) bi trebao biti napravljen između 3. i 10. dana ciklusa. Na HSG-u će se u maternicu ubrizgati posebna boja vidljiva na radiološkom aparatu te će se pratiti prohodnost jajovoda i vidjeti je li maternica pravilnog oblika. Za žene iznad 35 godina ili mlađe zene sa simptomima pelvične bolesti preporučuje se laparoskopija/histeroskopija. Laparoskopija je postupak uvođenja male sonde kroz pupak tako da se može direktno vizualizirati i intervenirati u slučaju cista na jajniku, fibroida na maternici, ektopične trudnoće, apendicitisa, priraslica itd. Laparoskopija se radi pod općom anestezijom i jedan je od malobrojnih načina korektnog dijagnosticiranja endometrioze. Histeroskopija je postupak uvođenja sonde kroz vaginu i grlić maternice (cerviks) te se može iznutra vizualizirati maternica. Histeroskopijom se mogu tretirati manje ozljede unutar maternice (polipi, ožiljci ili prirasline) koje sprječavaju prihvaćanje embrija na endometrij. Takve manje ozljede se često ne mogu vidjeti na HSGu. Manje invazivna i novija procedura od histeroskopije je saline hystogram - slani histogram ili fluid ultrasound - tekući ultrazvuk. Slana i sterilna tekućina ubrizga se u maternicu te se maternica gleda trbušnim ultrazvukom (na puni mjehur). Polipi i prirasline se vide na ultrazvuku jer su drugačije gustoće od vode. Postupak nije toliko precizan kao histeroskopija, ali ne zahtijeva anesteziju. Normalne vrijednosti testova: FSH: < 3-20 mIU/ml. FSH veći od 9 indikacija je da će žena vjerojatno imati manji broj folikula prilikom stimuliranog IVF-a i/ili da će trebati veće količine lijekova. Što je veći FSH, teže je stimulirati jajnike. E2: < 70 pg/ml. Ukoliko je E2 veći od toga, vjerojatno postoji neka cista koja proizvodi estrogen što može biti loše prilikom stimulacije. LH: < 7 mIU/ml. Ukoliko je omjer LH:FSH veci od 1:1, to je indikacija za PCOS, sindrom policističnih jajnika. prolaktin: < 24 ng/ml. Visoki prolaktin može izazvati izostanak ovulacije. progesteron: >15 ng/ml ukoliko je pacijentica tretirana lijekovima, >10 ng/ml u prirodnom ciklusu, >5 indicira neku vrstu ovulacije. TSH: 0.4-4 microIU/ml. Najčešća vrijednost je oko 1.7. Štitnjača utječe na plodnost i/ili može utjecati na spontani. Povišena je vrijednost preko 3 (konzultirati liječnika). testosteron: 6-86 ng/dl. Preko 50 je povišeni testosteron. Generalni testovi prije prvog postupka: HIV test (radi sprječavanja prijenosa bolesti djetetu u slučaju trudnoće) hepatitis B i C (moguće prenijeti bolest u 10% slučajeva, defekti) sifilis brisevi cerviksa na aerobe, anaerobe i mikoplazme jer dokaže li se neka od bakterija, postoji opasnosti prilikom trudnoće, poroda, ali i same implantacije embrija Na kraju, svaka žena koja je prošla kroz nekoliko postupaka izvantjelesne oplodnje, s dobrom kvalitetom embrija, dobrim endometrijem i urednim hormonskim nalazima (provjeriti TSH i prolaktin) te nema drugog objašnjenja za neuspjeh postupka, trebala bi uzeti u obzir imunološko testiranje. Ovo sam nasla na jednom forumu...
|
|
|
|