IZVORNA PORUKA: anuksunamun
a sta je sa ugro finskim ...ili jezicima africkih plemena...tu malo pada ta teorija u vodu
Ovako...Sva znanja o jezicima bazirana su na pretpostavkama... Komparativnim i kontrastivnim analizama razlicitih jezika doslo se do odredjenih zakljucaka...Uglavnom se sve svodi na etimologiju (koren reci)..Istorijski razvitak jezika i njegova bioloska evolucija su dve razlicite stvari..I ne zna se da li su svi jezici nastali od praindoevropskog..Tu se ljudi bune..Ono sto je sigurno jeste da je praindoevropski jezik postojao pre oko 6000 godina, a od njega su se razgranali razliciti indoevropski jezici kojima se govorilo u Evropi i delu Azije..Ostali jezici (africhki npr.) mogli su imati drugog oca medju prajezicima (u zavisnosti od teorije-monogeneze ili poligeneze). I isto tako, ne samo indoevropski, nego i semitski jezici, recimo, imaju svoj semitski prajezik, sinotibetski jezici svoj, bantu jezici svoj bantu prajezik, i tako svaka jezička porodica na svetu nastala je od nekog zajedničkog jednog jezika (zato se i zove jezičkom porodicom, taj koncept je na ovome zasnovan). To nisu bili primitivni jezici već normalni jezici kao i svi današnji, samo su se vremenom (pa kao latinski naprema današnjih romanskih jezika!) raslojavali na razne dijalekte, koji su kasnije postajali zasebni jezici. Dakle, još smo ovde mi daleko od praistorije i od toga prvobitnog ljudskog jezika. Ta priča o evoluciji jezika u ljudskoj vrsti nije nauci još uvek najbolje poznata. Možemo sa dobrom sigurnošću znati kada je nastao jezik kod čoveka (to je bilo čak pre oko nekog miliončeta godina, kada je taj prvobitni, primitivni jezik počinjao nastajati kod čoveka, a "pravi" jezik u modernom smislu, potpuno razvijen, nastao je pre oko stotinjak hiljada godina), ali kako i gde, to se ne zna sa sigurnoshcu — upravo je to ključno pitanje:
da li je nastao jedan jezik pa se on dalje raslojavao, ili su na različitim mestima nastajali različiti prvobitni jezici. Obe teorije postoje, prva se zove teorija
monogeneze, druga teorija
poligeneze, ali nijedna ni druga još uvek ne mogu biti valjano dokazane. Ni istorijska lingvistika tu ne može pomoći — njene metode su dobre za rekonstrukciju prajezika neke jezičke porodice do nekoliko hiljada godina unazad; dalje od toga komparativna lingvistika ne zna, za nju je sve dalje mrak jer nema metoda kojima može dalju jezičku prošlost proučavati, zbog prevelike vremenske razdaljine s kojom se njeni komparativni metodi ne mogu izboriti.
Dakle, ne zna se nishta Ono sto sam ja u prethodnom postu navela jeste cinjenica kojom su mi isprali mozak na faxu