Štitna žljezda kroz pet pitanja i odgovora
1. Gdje je smještena i kako utiče na zdravlje čovjeka?
Štitna žlijezda je leptirastog oblika i teži tek tridesetak grama. Smještena je u vratu, a njena “krila”, desni lijevi režanj, “omotavaju” dušnik. Proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijoditironin (T3) koji utiču na rad gotovo svih organa u ljudskom organizmu: rad srca, nivo holesterola, težinu, snagu mišića, izgled kože, redovitost menstruacije, pamćenje... Bolesti štitnjače pogađaju oba pola, ali su nešto češća kod žena. Mogu se, uslovno rečeno, podijeliti na one povezane s proizvodnjom previše ili premalo hormona, te one koje nastaju zbog pojačanog rasta žlijezde, što proizvodi pritisak i otečenost na vratu.
2. Šta je hipotireoza i kako se prepoznaje?
Poremećaj kod kojeg žlijezda ne luči dovoljno hormona naziva se hipotireoza. S obzirom da je jedna od glavnih uloga hormona štitnjače upravljanje metabolizmom, kada ih nema dovoljno pacijent počinje osjećati simptome sporog metabolizma. Na dužem popisu simptoma hipotireoze su: umor, debljanje, suva žućkasta koža, krhkost i gubitak kose, promuklost, gušavost, usporeni refleksi, zaboravnost, depresija itd.
3. Koji su simptomi hipertireoze?
Preaktivna štitnjača uzrokuje hipertireozu, pri kojoj organizam čovjeka doživljava pravu “hormonsku buru”. Lupanje srca, nepodnošenje topline, pojačano znojenje, drhtavica, gubitak težine, izražen apetit, ubrzana probava, nesanica, promjene vida (nepodnošenje svjetla, dvostruki vid, “izbuljene oči”) itd. - sve su to simptomi pretjeranog lučenja hormona štitne žlijezde. Iako je za hipertireozu karakteristično mršavljenje, neki se pacijenti zbog povećanog apetita udebljaju.
4. Šta predstavljaju čvorovi na štitnoj žlijezdi?
- Čvor je izraslina koju pacijent ponekad napipa sam, ili ga otkrije ljekar prilikom rutinskog pregleda.
Više od devedeset odsto otkrivenih čvorova su dobroćudne izrasline, (ponekad su to ciste ispunjene tekućinom) koje ne proizvode nikakve simptome. Rijetko su bolni, ali ponekad su uzrok preaktivne štitnjače ili otežavaju gutanje.
Kada se na štitnjači razvije zloćudni tumor, tada govorimo o raku štitnjače.
Kao i druge organe i žlijezde i štitnjaču napadaju bakterije i virusi. Tada govorimo o akutnoj i subakutnoj upali. Hronična upala štitne žlijezde, poznatija kao Hashimotov tireoditis, je autoimuna bolest s najrazličitijim simptomima.
5. Kako se dijagnostifikuju i liječe bolesti štitne žlijezde?
Manuelni, ultrazvučni i rendgenski pregled štitnjače su uobičajene metode otkrivanja bolesti.
Međutim, prvi korak do precizne dijagnoze je određivanje nivoa hormona T3, T4 i THS u krvi.
Kod oboljelog od hipotireoze nivo T4 je nizak, a TSH visok (to je hormon hipofize koja pokušava stimulisati štitnjaču na aktivnost)... I za dijagnostikovanje hipertireoze također se mjeri nivo sva tri hormona. Ponekad se koriste i neki drugi pregledi kako bi se došlo do što preciznije dijagnoze i pristupilo adekvatnom liječenju.
Logičan naziv liječenja hipotireoze je nadoknada hormona koji nedostaje, a hipertireoze uzimanje lijekova koji “stišavaju” rad štitnjače. Ponekad se za ovu drugu preporučuje liječenje radioaktivnim jodom koji uništava ćelije i onemogućava prekomjerno lučenje hormona. Još jedan trajni način liječenja hipertireoze je hirurško uklanjanje cijele, ili dijela žlijezde.
Kada je u pitanju rak štitnjače primjenjuje se hirurško liječenje, kasnije i zračenje. Srećom, ti tipovi su sa velikim postotkom izlječenja.
ttp://www.medicicom.com