cookie-img

Stranica koristi kolačiće

U cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, analize online upotrebe, sistema oglašavanja i funkcionalnosti. Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe.

writing-img

Autizam, Retov i Aspergerov sindrom

clock-img

21.04.2009, 01:02

clock-img

Anoniman

Tačan uzrok nastanka se još ne zna jer postoji blizu 40 različitih faktora koji mogu da dovedu do ovog poremećaja. Među njima su virusi, bakterije, gljivice, otrovi iz neposredne prirodne okoline, benzinska isparenja, pesticidi, teški metali, pa čak i vakcinacija. Jedna od pretpostavki je da su poremećaji prouzrokovani problemima u organima za varenje. Taj poremećaj karakteriše izmenjen promet materija u kojem se određene vrste hrane ne vare u potpunosti, to je slučaj sa glutenom (belančevina iz žitarica) i kazeinom (belančevinom iz mleka).
Detaljnije: KLIK

clock-img

21.06.2012, 13:11

clock-img

vukosava

pencil-img

4484

Aspergerov sindrom (engl. AS ili AD) jedan je od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra (engl. ASD) karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva Asperger(ov) poremećaj ili samo Asperger. (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.

Sindrom je dobio ime po austrijskom pedijatru Hansu Aspergeru, koji je 1944. godine opisao djecu koja očigledno imaju normalnu inteligenciju, ali im nedostaje vještina neverbalne komunikacije, fizički su nespretna i ne pokazuju empatiju. Pedeset__ godina kasnije poremećaj je ušao u ICD (bos. MKB) i DSM klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.Npr., postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od visokofunkcionalnog autizma (engl. HFA);djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.

Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost genetske osnove; tehnike slikanja mozga nisu identificirale jasnu opću patologiju.Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci. Intervencija je usmjerena na poboljšanje simptoma i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na bihevioralnoj terapiji, fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost. Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi. Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.

< Poruku je uredio vukosava -- 21.6.2012 13:12:22 >

Poslednji tekstovi

article-img