|
Anoniman -> Pozdrav generaciji (13.4.2009 15:43:49)
|
Guppy je postavila u jednoj temi svoju slikicu u kolicima iz neke davne 19 i neke godine i "napala"(a ja se u potpunosti slažem s tim) naše novo potrošačko društvo... inspirisana tim na um pade mi da ovo postavim (ako postoji molim da zaključate ili prebacite na adekvatnije mjesto)
POZDRAV GENERACIJI
Za svu djecu koja su rodjena u neka fina vremena !!
Prvo, preživjeli smo i rođeni smo normalni iako su naše majke kad ih je boljela glava pile aspirine, jele hranu iz konzervi, pušile i radile do zadnjeg dana trudnoće i nikad nisu bile testirane na dijabetes .U to vrijeme nisu postojala upozorenja u stilu "Čuvati daleko od dohvata djece" na bočicama sa lijekovima, vratima i ormarima. Kao djeca, vozili smo se u autima bez pojasa i vazdušnih jastuka i nismo morali imati kacige na glavi kad se vozimo biciklom ili na rolama.Pili smo vodu iz crijeva za zaljevanje bašte, a ne iz flašica kupljenih u velikim trgovačkim lancima. Dijelili smo flašicu Cocte i Coca Cole sa našim prijateljima i
NIKO nije umro zbog toga .Jeli smo mliječne sladolede, bijeli hljeb i pravi putar, pili Cole koje su i tada bile pune šećera, ali nismo bili debeli zato sto smo se STALNO IGRALI VANI .
Izlazili smo iz kuće ujutro i igrali se cijeli dan, sve dok se ne upale svijetla na ulici,
skrivača, planova, , lastiša partizana i nijemaca, 1-2-3, kauboja i indijanaca, zaloga, fantoma i svega ostalog sto je samo dječja mašta bila u stanju smisliti. Nerijetko, nas niko nije mogao naći po cijeli dan I nikad nije bilo problema... Provodili smo cijele dane praveći trokolice od otpada iz podruma, spuštali se niz ulice zaboravljajući da nismo napravili kočnice.
Nakon par padova, slomljenih prstiju i modrica naučili smo kako riješiti problem.
Mi nismo imali imaginarne prijatelje ni probleme s koncentracijom u školi.
Nama nisu davali tablete protiv hiperaktivnosti. Mi nismo imali školskog psihologa i usmjerivača pa smo ipak završavali nekakve škole.
Nama nisu prodavali drogu ispred škole...
Mi nismo imali Playstation, Nintendo, X-box, nikakve video igrice,nismo imali 99 programa na televiziji (samo dva i to drugi tek od popodne), nismo imali video rekordere, surround sisteme, mobitele, kompjutere, Internet, chat rooms.. .....
MI SMO IMALI PRIJATELJE
I MI SMO IŠLI VANI DRUŽITI SE S NJIMA !
Padali smo s drveća, znali se posijeći na staklo, slomiti zub, nogu ili ruku , ali
naši roditelji nikada nisu išli na sud zbog toga.
Igrali smo se s lukom i strijelom, pravili katapulte i bacali petarde za Novu godinu i sve smo to preživjeli bez posljedica!
Išli smo biciklom ili pješke do prijateljeve kuće, zvonili na vrata ili jednostavno ulazili u njihovu kuću da se družimo i budemo zajedno!
Kad upadnemo u probleme sa zakonom, roditelji nisu plaćali kauciju da nas izvuku. U stvari, bili su često stroži nego sam zakon!
Imali smo slobodu, pravo na greške, uspjeh i odgovornost.
I naučili smo živjeti s tim !
I ti pripadaš toj generaciji?
ČESTITAM!
MOŽDA ĆEŠ ŽELJETI PODIJELITI OVO S OSTALIMA KOJI SU IMALI SREĆE DA ODRASTU KAO PRAVA DJECA, PRIJE NEGO ŠTO SU ADVOKATI , DRŽAVE I VLADE POČELI ODREĐIVATI KAKO TREBA ŽIVJETI !
Pozdrav generaciji.
ŽIVJELI !!!
|
|
|
|