eugenija
|
Prema mišljenju velikog broja stručnjaka gotovo da nema osobe koja nije zaražena ovim virusom. Međutim, inficiranost ovim virusom ne pokazuje se uvijek. Većinu vremena on miruje, prvenstveno u stanicama živčanih ganglija. No, kada padne imunitet, odnosno kada je kompromitirana obrambena sposobnost našeg organizma, virus se manifestira i pokazuje u nekoliko kliničkih oblika. Uzročnik bolesti je Herpesvirus hominis, kod kojega razlikujemo tip 1 i tip 2, prije svega prema afinitetu za područja na kojima se pojavljuje. Epidemiologija Herpes simplex je virusna dermatoza kože i sluznice. Prva zaraza nastupa već u djetinjstvu. Kod većine ljudi proces primoinfekcije prolazi neprimjetno, bez manifestne bolesti. Kod manjeg broja ljudi manifestira se ipak kao bolest i to kao stomatitis aphtosa ili kao gingivostomatitis herpetica (drugi oblici bolesti su znatno rjeđi). Nakon toga virus može ostati neprimjetan godinama ili čak doživotno. Ipak, često se dogodi da neki vanjski i unutarnji faktori poremete ravnotežu između virusa i domaćina, što se klinički manifestira kao herpes simplex na koži i na sluznicama.
H. simplex je relativno česta bolest. Uglavnom se pojavljuje kao ponavljajući herpes (h. recidivans), kod nekih osoba čak uvijek na istom mjestu. Osim primarnog oblika bolesti, moguće se i komplikacije poput "herpetizacije" drugih promjena na koži (npr. neurodermitisa), dok najlošiju prognozu ima vrlo rijedak oblik herpetičke sepse. Klinička važnost herpesa. Poseban oblik herpesne bolesti je herpes febrilis. Ovaj oblik se ne razlikuje po svojoj kliničkoj slici od običnog herpesa, već je njegova karakteristika da se javlja u sklopu nekih akutnih zaraznih bolesti. Stoga h. febrilis ima i svoje dijagnostičko značenje, jer njegovo postojanje ili ne postojanje može pomoći liječnicima da točnije postave dijagnozu. Herpes često ili gotovo uvijek izazivaju: bolesti uzrokovane pneumokokom, bolesti uzrokovane meningokokom (uključujući epidemijski meningitis) bakterijske pneumonije, infekcije E. coli (infekcija bubrega, sepsa), malarija tertiana et quartana, obična prehlada, gripa, akutni gastritis, leptospiroza.
Klinička slika: Nakon inkubacije koja traje u prosjeka 2-5 dana, i nakon uvodnih simptoma kao što su žarenje, pečenje, osjećaj napetosti i boli, pojavi se crvenilo na određenom području, veličine nekoliko milimetara. Na zacrvenjenom području pojave se mjehurići karakteristična rasporeda, izolirano ili u grupama. Mjehurići su veličine glavice pribadače, isprva napeti, a mogu međusobno biti spojeni. Vremenom, sadržaj mjehurića se zamuti, a mjehurići popucaju. Iza popucanih mjehurića zaostaju erozije, koje budu prekrivene sasušenim krastama. Za 10-14 dana promjene zacjeljuju bez ožiljaka. Opisane promjene najčešće se javljaju na koži lica, ili na spojnici oka.
Ovi su oblici najčešće izazvani tipom 1, dok su genitalni ili perigenitalni oblici izazvani virusom tip 2. Katkad može postojati i regionalno povećanje limfnih čvorova. Liječenje Liječenje se sastoji od lokalne primjene antivirusnih lijekova (npr. aciklovir), što se može iskoristiti i za prevenciju ponovnog javljanja bolesti. Kod proširene bolesti, antivirusna sredstva daju se sistemski.
(preuzeto s www.medicina.hr)
_____________________________
ŽENA JE STENA!
|
Jeco, legenda si! 
!!! 
.jpg){kind=small}
Odštampaj
